Jeste li se ikad pitali zašto dizelski motor i imaju veći okretni moment nego benzinski?

Hajdemo prvo utvrditi gradivo. Okretni moment je sila koja pokreće automobil, a računa se umnoškom sile i kraka na kojemu ta sila djeluje što znači da motori koji imaju dulje klipove ujedno imaju i veći okretni moment. ta sila gura klip te na taj način djeluje na radilicu odnosno koljenasto vratilo motora.

Okretni moment ovisi o tlaku u cilindru koji kod modernih turbodizelaša iznosi približno 20 bara, dok je kod benzinskih vozila upola manje. Prevedeno značenje ovoga glasi kako vozači dizelskih motora imaju na raspolaganju znatno veći okretni moment pri nižim okretajima za razliku od vozača benzinskih motora, koji svoj okretni moment pronalaze na višim okretajima.

Odličan primjer usporedbe iskoristivosti potencijala okretnog momenta koje nude benzinski motor naspram dizelskog motora jeste upravo slučaj usporedbe Honde i Volkswagena kroz povijest. Hondini benzinski agregati, uslijed manjih i ekonomičnijih zapremina, maksimalnu iskoristivost okretnog momenta dosežu na okretajima višima od 7.000 u minuti. Volkswagenovi dizelski motori, naročito turbodizelaši, s druge strane razvijaju najveću iskoristivost između 2.000 i 3.000 okretaja u minuti.

Dizelski motori razvijaju mnogo veću snagu u srednjem području okretaja. Nakon što prođe ovu fazu, okretni moment sporije pada nego što brzina vrtnje raste, što znači da raste snaga motora. Kada su okretaji visoki, a okretni moment počne opadati, motor je dosegao svoju najveću snagu te u tom trenutku ona počinje opadati. Upravo je kod dizelskih motora taj pad snage znatno jače izražen jer regulator dovoda goriva naglo prekida opskrbu kako ne bi došlo do nekontrolirane vrtnje zbog koje bi se motor mogao uništiti. Stoga se dizelski motori najčešće vrte do 5000 okretaja u minuti, a benzinski do 7500.